Lista Informasaun

NHDB

NHDB
NHDB Presentation

Selasa, 02 Agustus 2011

Documentasaun Atividades Database

Ekipa Belun Kolekta Informsaun Iha Base



Ekipa Belun - Reflesaun Planu Stratejia Iha Saun Paulu - Comoro
EKIPA REDE DATABASE KONSENTRA HELA HO TRENAMENTU DATABASE

Se Mak Belun?

Se Mak BELUN?

BELUN mak organizasaun independente ne’ebe la sadere ba iha grupo fiar ka partidu político. BELUN moris hodi hola parte ba procesu desenvolvimentu nudar parceiru ba Governu, agensia desenvolvimentu no organizasaun humanitarian. BELUN nia visaun mak “Hakarak ema iha Timor-Leste moris diak no hakmatek” ho liu husi dalan oi-oin ba tulun komunidade hodi realiza komunidade nia mehi ho tuir BELUN nia misaun hodi “hakbi’it komunidade, desenvolve kapasidade, hamenus tensaun no prevene konflitu”. Mandatu ne’e mak xave ba BELUN hodi tabik parceiros no komunidade ba servisu hamutuk no kompleta inisiativo hodi responde prioriedade necesidades.

BELUN ho Programa

BELUN hori uluk to’o agora dadaun servisu hamutuk ho parceiros no komunidade ho dalan akompanhamentu (pendampingan) hodi rona, kompleta no responde tuir BELUN nia kbi’it.

BELUN ho komitementu bo’ot servisu hamutuk parceiros no komunidade ho haforsa kbi’it ba parceiros hodi “desenvolve jestaun organizasaun”. Programa ne’e mak sai referensia bo’ot ba BELUN no fiar, konfiansa doadores no Governo Timor-Leste hodi hametin liu tan relasaun no ligasaun ho povo ba dezenvolvimentu rurais. BELUN agora iha potensia ba implementa atividades hamutuk komunidade hodi fo forsa liu ba komunidade ba maneja án no prevene konflitu iha futuru. Konhesementu komunidade hodi hare’e no atensaun ba necesidades basico ne’ebe sai prioriedades komunidade nian.

BELUN fahe servisu tuir categoria tolu hodi bele realiza visaun ho meus comprehensivu. Componente inclui:

1. Hakbi’it Capacidade Komunidade 

Area programa ne’e buka atu reforca kapasidade comunidade nian hodi responde ba necesidades no realiza komunidade nia mehi. Hanesan organizasaun ida ne’ebe hola mos fatin iha proceso hari’i no hala’o dezenvolvimentu iha Timor-Leste, BELUN sei atividades hanesan:
a)     Hametin kbi’it sociedade civil nian liu husi programa treino, tulun tekniku, tulun osan ho quantidade ki’ik atu aktivo tabik hotu iha processo hari’i no halao dezenvolvimentu nasaun Timor-Leste;
b)     Akompanha parseru sira no fó asistencia tuir Belun nia kapacidade;
c)     Cria ligasaun entre parceiros no organizasaun seluk ne’ebe bele hametin no fó kontribuisaun positivo ba parceiro sira no komunidade.


  
2. PREVENSAUN KONFLITU

Areia programa ne’e buka atu hamenus tensaun no prevene violência atu mosu iha raí laran. Hodi realiza visaun ne’e Belun implementa Programa tuir mai:

Programa Hametin Dame (PHD) BELUN contribui ba politika Governu nian liu liu estratégia nasional ba rekuperasaun hodi  hametin procesu reintegrasaun. Belun hanoin importante hodi prevene konflitu tan atu mosu iha raí laran entaun precisa identifika no responde ba konflitu nia abut. Programa ne’e inlcui servisu hodi reforca kapasidade ba conseilho suco nudar lider komunitario ba serbi komunidade diak liu tan.

Ita Nia Rai Belun suporta programa ne’e hodi povo iha konhesementu no kapasidade diak ba direitu no dever nudar cidadania iha pais demokratica. BELUN mos ajuda procesu hodi buka solusaun ba disputas raí no properidade nian.

Atensaun no Responde Sedu (AtReS) Belun servisu hodi hakbi’it komunidade no Governu hodi hatene diak liu tan kona ba potensi ba konflitu. Ho informasaun hanesan ne’e, husi nível sociedade sivil to’o Governu bele completa malu ho respostas direita ne’ebe bele hamenus tensaun ka prevene violência atu mosu. 

Database Nasional; Belun servisu iha programa ida ne'e hodi ajuda fasilita koordenasaun ligasaun no komunikasaun liu husi informasaun organizasaun nian ba projetu dezenvolvimentu komunitaria.

Seguransa Alimentar; Programa ida ne'e suporta komunidade baze hodi moris diak ba futuru liu husi servisu grupu nian, no komunidade bele hatene oinsa tau seguransa ba aihan lokal ne'ebe diak no saudavel.

3. Peskiza no dezenvolve politika

Areia servisu ne’e buka atu aprende husi esperiensia no analyza situasaun. Buat ne’ebe aprende bele uza hodi dezenvolve rekomendasaun politika no bele informa estrategia agencia oin oin nian kona ba dezenvolvimentu no prevensaun konflitu.

Oinsa Lalaok Belun hala’o programa?

Atu halao atividades ho comunidade, Belun nia estrategia maka:
a)     Servisu hamutuk ho BELUN nia belun sira (parceiros);
b)     Fó couragem hodi parceiro sira bele aprende husi experiencia, no hametin fali sira nia orginizasaun hodi servi communidade diak liu tan;
c)     Acompanha proceso hodi parceiros bele realiza sira nia visaun ba oin, tahap ba tahap, bainhira usa proceso halao reflecsaun diak;
d)     Halo coordenação ho Governo iha nivel nasional to’o iha nivel base;
e)     Halo coordenasaun ho doadores;
f)       Halo coordenação ho Universidade sira;
g)     Ikus liu contribui osan kiik ba organizasaun ne’ebe hakarak hametin liu tan sira nia organizasaun Laran ho tuir kapacidade, kontribui osan ki’ik hodi implementa programa communidade nian.

BELUN nia Parceiros

BELUN nia parceiros inclui: Grupu Sociedade Civil ne’ebe mai husi 13 Distritus hamutuk 85; Governu; CICR-Columbia University; IOM; ACDI/VOCA; ARD; Agensia desenvolvimentu no humanitarian nasional no internasional; Doadores fundus ki’ik; Corpo diplomatiko; Monitors Belun iha nivel sub-distrito.

elun simu fundus husi: Governu Irelandia; IOM; ARD; Banco Mundial; Trocaire, UNDP, Paz y Dessarrollo, Embaxada Japan, UK Embassy Jakarta, UNICEF  no seluk tan.

Visaun BELUN
                  Hakarak ema iha Timor-Leste moris di’ak no hakmatek.

  
Misaun Belun
Hakbi’it komunidade, Dezenvolve kapasidade,Hamenus tensaun No Prevene konflitu iha Timor-Leste.

Senin, 01 Agustus 2011

VISAUN DATABASE

LIGASAUN, KOORDENASAUN, KOMUNIKASAUN NO INFORMASAUN

Informasaun Duadores








Database Nasional Hetan Supurta husi Guvernu Irlandia liu husi Ajensia Katolika ida ho naran TROCAIRE ou Caritas Irlandia nian, apoiu husi Duadores ida ne'e hahu husi 2009 - 2013

Liu husi apoiu hirak ne'e, ekipa database servisu hodi resulta indikadores hirak ne'ebe importante tebes iha dezenvolvimentu, katak liu husi database bele ajuda publika informasaun projetu nian ne'ebe implementa husi organizasaun sosiedade sivil iha Timor Leste.


Hanesan ita hatene katak TROCAIRE nia apoiu ba dezenvolvimentu iha Timor Leste liu husi programa bo'ot rua ne'ebe importante mos, programa ne'e mak hanesan; Peace Building no Livelihoods. Liu husi programa rua ne'e Trocaire buka atu implementa liu husi parserus sira hanesan NGO nasional/lokal sira, Institutu akademiku no peskiza, nomos grupu komunidade sira seluk ne'ebe estabele iha Timor Leste.

Husi Trocaire mos realiza atividades balun iha distritu Ermera no Manufahi , atividades ne'e foka ba Disaster Risk Reduction Management (DRRM)

Karik atu hatene informasaun klean liu tan konaba TROCAIRE nia servisu iha Timor Leste ita bele visita dereita ba iha;

Website              : www.trocaire.org
Office phone       : (+670) 332 2375
Office Address   : Rua de Dom Aleixo Corte Real, Mandarin - Bebora, Dili - Timor Leste (Join with CRS office)




Database ida ne'e mos hetan suporta dala ida husi Ajensia dezenvolvimentu ida ho naran UNDP, apoiu parseria no servisu ba iha Fulan 6 nia laran.




Network Database Workshop ~ Pic















 Minutas Workshop Desenvolvimentu Database
Fundasaun Alola, 25 de Marsu 211

Presenza
BELUN: Andrew Mc Tear Smith, Eugenia Alves, Fortunatu Carmona, Luis Ximenes, Sarah Dewhurst no Romaldo Caetano.

Fundasaun Alola: Alzira Reis, Jacinta da Cruz, Apolonia da Costa

FONGTIL: Cornelio Rosario, Lemi Soares

Absent: Sra. Alita Verdial, Dinorah Granadeiro

Agenda

  • Benvindu no Introdusaun
  • Visaun Database
  • Apresentasaun MATRIX Servisu
  • Papel no Responsabilidade
  • Revisaun ToR no ideas ba MoU
  • Planu ba oin Rede Database
  • Konklusaun

Pontu diskusaun
Introdusaun badak ba reflesaun istoria Database husi Centru ba Resolusaun Konflitu Internacionais (CICR, BELUN no Fundasaun Alola) ho kompleta malun ba klarifika informasaun.

Resulta hamutuk ba revisaun Meta Database
“Kordenasaun no komunikasaun entre sociedade civil, ajensia internacionais no Governu hodi alkansa seguransa humanu diak liu”.

Apresenta Logframe Database ho revisaun husi hanoin hamutuk ekipa:

  • Objetivu 2 “Asesu informasaun kontaktu desenvolvimentu diak liu ba CBOs iha area rural”.

  • Kada fulan tolu-tolu fahé lista kontaktu distrital nian ba DDOs, CDOs, DLOs, Rede suporta ba vitima distrital (Rede Feto no Fundasaun Alola), Rede Protesaun labarik (MSS-Fundasaun Alola), Rede advokasia distrital (FONGTIL)  RPRK sub distritu 42 (BELUN), Rede direitu humanus (BELUN) rede IT distrital (FONGTIL), Fokal Point SES (BELUN), CBDRM MSS (BELUN).

  • Presiza tama porsentu (%) hira atu atinji ba kada pontu iha objetivu specifiku.
  • Kapasitasaun ekipa Database sei realiza husi rekursus ne’ebé aprova husi Trocaire
  • Desenha survey ba rede distrital.
  • Update brosur, kuesionariu (inklui logo FONGTIL) no analiza dadus husi kuesionariou no desenvolve relatoriu no fahé ba Trocaire.

Ekipa sei follow up ho kada instituisaun ou organizasaun ida-idak ba hetan lista kontaktu tuir papel.

Papel no Responsabilidade

Papel no responsabilidade tenki liga liu ba estrutura hanesan se mak servisu no foka ba Database.
  • Rekoilha dadus
  • Entry dadus
  • Verifika dadus
  • Apoiu kapasitasaun ekipa (intermus jestaun Database no tekniku)

Finaliza kna’ar ba estrutura ekipa antes hetan informasaun husi Fundasaun Alola no FONGTIL sei haruka Papel no responsabilidade hodi kompleta iha MoU no haruka fali hetan feedback antes finaliza (inisiu Marsu 2011). Nomos haklaru estrutura ba kna’ar kada organizasaun ba desenvolve Database (Sei haruka mai BELUN (inisiu Marsu 2011)

Revisaun  ToR/MoU

Partisipasaun diak ba ideas hodi produs akordu hodi kesi ba servisu hamutuk.
  • BELUN sei haruka esbosu MoU ba FONGTIL no Fundasaun Alola hodi kompleta antes asina.

Aksaun ba oin
o   BELUN sei rekruta manager Database ne’ebé iha orsamentu husi Trocaire nomos sei desenvolve deskripsaun servisu.  Funsaun mak tau matan ba ema hotu nia servisu no halo akompanhamentu ba ekipa rede ho ligasaun external.
o   Rede Database  tengki iha estrutura ne’ebe klaru hodi hatene ida – idak nia papel no defini papel no responsabilidade hodi fahé ba malun ba alkansa estrutura rede Database (deadline 28 de Fevereiru)
o   Fahe / troka info ka dadus iha nivel nasional no distritus.
o   Mailing list ba rede database (Lemi-FONGTIL).
o   Kria work plan iha online ho google.
o   Fahe donors guideline ba sosiedade sivil wainhira kolekta dadus husi sira.
o   Lista kontaktu ne’ebe persiza atu hetan:
    • CBDRM (Fundasaun Alola, BELUN)
    • PDHJ (BELUN)
    • Child Protection Networking - MSS (Fundasaun Alola)
    • Food Security (BELUN)
    • Conflict Prevention Network (BELUN)
    • Fokal Point SES (BELUN)\
    • Rede Prevensaun no Responde Konflitu BELUN (BELUN)
    • Candev (Fund Alola)
    • Youth Council (BELUN)
    • Health (Fund Alola)
    • Matadalan ba Rai (Rede ba Rai) (Belun)
    • Rede IT (FONGTIL)
    • Rede Direitus Humanus no Justisa (BELUN)
    • Rede Referal Baucau (Fundasaun Alola)
    • Rede Referal Gender Based Violence (Fundasaun Alola)

  • Encontru stakeholders
    • Ministeriu das finansas (BELUN, FONGTIL no Fundasaun Alola-25 de Fev 2011).
    • SEPI (Funda Alola, BELUN no FONGTIIL)
    • MSS (BELUN, Fund Alola no FONGTIL)
  • Hadia kuesionariu (Semana II fulan Marsu)
  • Database training (21 Marsu), fasilita husi BELUN no treinador Sr. Andrew-BELUN. Partisipantes ekipa rede.
  • Encontru ho Finlandia no Trocaire ba formatu follow up atu usa formatu hanesan (hein Diretora FONGTIL fila viajen).
  • Revizaun ba work plan.

Konklusaun

Workshop remata ho konklusaun sei kumpri ba aksaun no desenvolve akordu hodi asina tempo badak. 

Brochure And Database Training Picture


Brochure Database Nasional






Database Nacional ba Projeitu Dezenvolvimentu Komunidade

Dezenvolve hosi Universidade Columbia nia Sentru ba Resolusaun Konflitu Internasional (CICR) iha Maiu 2002, projetu Database Nasional hakarak representa relasaun dinamiku ne’ebe eziste entre komunidade no organizasaun sira iha Timor-Leste tomak. CICR servisu hamutuk ho BELUN no Fundasaun Alola iha Timor-Leste, fatin iha ne’ebe BELUN mantein Database no husi ne’ebe mak fahe regularmente ba ator lokal no internasional, governmental no non-governmental. BELUN koordena rede Database no hakarak alkanse sustenabilidade ba longu-prazo ba projetu Database liu husi hametin parseria no aumenta kapasidade no esperensia organizasaun no komunidade nian ne’ebe eziste ona iha Timor-Leste.

Database mak mosu liu husi rekonesimentu ne’ebe Timor-Leste falta fonte informasaun ida kona-ba atividade dezenvolvimentu, nomos falta ida ne’e limita potensia ba komunidade no organizasaun ne’ebe servisu hodi hata’an ba isu post-konflitu iha nasaun ne’e. Liu husi Forum Organizasaun Non-Governmental nia Registru Membru Nasional, ne’ebe mak estabelese ho tulun husi OCHA iha 1999, CICR hahu rejista atividade organizasaun non-governmental (ONG) nian, nomos atividade organizasaun baze iha komuidade (CBO), Agensia Nasaun Unidas, doador bilateral, nomos projetu ne’ebe implementa hosi institute akademiku no peskija iha distritu 13 hotu. Depois enkontru individual ho organizasaun oioin, CICR foin primera vez apresenta Database iha Julhu 2002, durante enkontru ONG Internasional (ONG-I) mensual ne’ebe fasilita hosi ONG Forum. Iha kooperasaun ho komunidade ONG no ONG-I, officina governu distrital no rede hanesan Corpos del Paz no District Liaison Officers, CICR kontinua nafatin dezenvolve no fahe Database.

Aprende hela husi BELUN nia parseiru no komunidade iha distritu 13 hotu, nivel nasional to’o nivel suku, formulariu Database simu direisaun husi nesesidade oioin no universal ba informasaun. Resultadu mak rejistu atividades dezenvolvimentu husi nivel nasional to’o nivel suku ne’ebe lo’os, kompletu no iha detalles barak. Tau matan hela ba diferensia oioin entre setor nomos projetu oioin iha setor ida-idak, Database mos dezena hodi fahe projetu tuir setor no tipu atividade. Ne’e fo kbiit ba komunidade iha suku hotu iha Timor-Leste atu asesu informasaun kona-ba projetu ne’ebe iha sira nia suku ka besik, nomos ajuda organizasaun ne’ebe halo planu ba projetu iha area ida hatene kontestu iha ne’ebe sira servisu hela.

Projetu no organizasaun ne’ebe servisu iha Timor-Leste, lokal no internasional, mak dinamiku no aspetu ida ne’e hametin nesesidade ba database ne’ebe updated ho frekuensia, nomos arkivu ba projetu ne’ebe hotu ona mak importante tebes hodi hatene istoria prosesu dezenvolvimentu depois konflitu. Ho perspektiva ida ne’e, projetu uluk, presente no futuru nian mak rejista iha Database. Informasaun kona-ba doador, tempu ba projetu, benefisiariu targetu, organizasaun ne’ebe iha parseria, no informasaun kontaktu mos inklui hodi kria fonte informasaun kona-ba atividades dezenvolvimentu non-governmental iha Timor-Leste.

Objetivu Database

BELUN hakarak aumenta database ne’ebe sei eziste liu husi harii kapasidade tekniku no kontinua halo kolaborasaun ho ONG nasional no internasional oioin, nomos CBO iha nivel baze, no liu husi atividades sira ne’e ofrese sevisu ida halibur, analiza no fahe informasaun ne’ebe util no professional. BELUN hakarak hare’e ninia Database kontribui hela ba dezenvolvimentu Timor-Leste, tuir prioridade Presidente no Governu Timor-Leste nia Plaun Dezenvolvimentu Nasional no Mapa Dalan no Programa Investimentu Setor, liu husi kolaborasaun maka’as liu entre komunidade, governu no doadores kona-ba prevensaun, hamenus no resolusaun konflitu no atividades dezenvolve komunidade. 

Liu-liu, BELUN servisu hela hodi alkansa objetivu estratejiku tiur mai:
·         Mekanismu simples ba koleksaun no verifikasaun informasaun liu husi Database ne’ebe bele fasilitya komunikasaun, koordenasaun no prosesu halo planu hamutuk entre doadores, agensia ONU, organizasaun governmental no non-governmental, no;
·         Aumenta koordenasaun entre komunidade, governu (lokal no nasional), no koordenasaun doadores ba goal hanesan halakon kiak no promove seguransa uman iha komunidade ne’ebe izoladu iha Timor-Leste.

Atividades Database ba Oin


Hodi realiza objetivu sira ne’e, BELUN buka hela halo kontribuisaun ba dezenu ba resposta di’ak ba interesa ONG no grupu komunidade nian liu husi sistema informasaun no komunikasaun metin liu. Ida ne’e presiza programa ho nivel oioin no ne’ebe mak fokus liu ba koordenasaun entre doadores, governu, ONG no agensia ONU, nomos presiza inputs espesifiku hodi hadia asesibilidade no sustentabilidade.  
 
Asesibilidade Di’ak Liu

Agora dadaun, Database mak fonte informasaun kona-ba atividade dezenvolvimentu uniku ne’ebe kompresivu, mantein bainbain, gratis, no publiku iha Timor-Leste. Database mak maneja iha Microsoft Access no fahe liu husi Microsoft Excel ne’ebe flexible no fasil liu ba user sira. Informasaun mak rejista iha lian Ingles, maske BELUN dezenvolve hela formulariu ho lian oioin ne’ebe bele ajuda prosesu halibur no rejista data iha lian haat: Portugues, Tetum, Bahasa Indonesia, no Ingles. Ida ne’e sei habele komunidade simu benefisiariu boot liu husi informasaun no mos aumenta sira nia sentidu katak Database mak komunidade nia rasik.

Mapa

Agora, Sensus Nasional mak kompletu no ida ne’e mak aumenta potenisia ba uza Database. Ho tekniku Sistema Informasaun Jeografika (GIS), agora bele uza Database hamutuk ho mapa fatin husi sensus hodi apresenta no vizualiza projetu ida-idak husi database bazeia ba kodigu suku, sub-distritu, no distritu ne’ebe kria durante Survei Suku iha 2001. Iha koordenasaun ho Departamentu Statistika Governu Timor-Leste, BELUN kria mapa ne’ebe reprezenta projetu hotu iha kada setor iha distritu ida-idak hodi fo representasaun vizual ba data. Database iha detalles no informasaun barak, no ho data bele kria mapa GIS kona-ba pergunta oioin no mapa sira bele ajuda planeamentu projetu, monitorizasaun no evaluasaun. BELUN mos hahu dezenvolve mapa GIS ne’ebe hatudu informasaun Database; mapa sira ne’e mak fahe iha Diologu Nasional (Fatin Nakloke) ba ONG no ONG-I hotu, ne’ebe halao iha Abril 2006. Akontesimentu ida ne’e, organizadu husi BELUN no FONGTIL liu husi pedidu husi Presidente, mak ezemplu di’ak tebes oinsa grupu bele uza mapa Database nu’udar dalan ida ba kolaborasaun no aprende hamutuk. Mapa Database mak fasil ba ema Timor-Leste no organizasaun iha baze atu uza, no mapa sira ne’e fo informasaun klaru ba komunidade doadors kona-ba kontestu dezenvolvimentu iha Timor-Leste.   

Apoiu ba Database

BELUN ho koopera Fundasaun Alola hametin liu tan servisu ba iha komitementu desenvolve nacional Database ba desenvolve komunidade liu hosi asina akordu hamutuk ne’ebe halao iha fulan Janeiru 2008. Akordu servisu hamutuk BELUN ho Fundasaun Alola ho asistensia hosi ONG International Trocaire hosi Nasaun Irelandia iha Timor-Leste nomos agensia nasaun unidas OCHA-UNDP. Asistensia ne’e hanesan apoio orsamentu ki’ik ba desenvolve Database ho apoio ekipamentus nomos parte desenvolve kapasidade ekipa Database entre rede servisu Database. Fundus ki’ik ne’ebe apoio ba Database hosi Trocaire ho durasaun ba tinan ida ba knar analiza dadus. No OCHA-UNDP ba knar foti no verifika dadus ho durasaun servisu fulan sia.

Progreso seluk iha knar no responsabilidade specifiko hosi BELUN, Fundasaun Alola, FONGTIL no Trocaire hodi iha kooperasaun diak ba manegemen informasaun hodi hatan ba nesesidades ajensia dezenvolvimentu.  Maneja informasaun ba Database liu hosi programa access no excel. To’o agora dadaun, BELUN mantein servisu ba distribuisaun Database ba iha nivel nacional to’o nivel base ho liu hosi Governo ho nia rede hanesan district development officer (DLOs) no administrador distrito, rede Small grant Donors Network (SGDN) nomos coordenador regional nudar rede BELUN servisu base.

Hodi maneja informasaun Database diak liu tan, BELUN liu hosi ekipa internal ba servisu Database hodi oinsa atu acelera informasaun ne’ebe iha ba komunidade no agensia seluk hodi hatene diak liu tan kontextu desenvolvimentu rai laran.  Maneja informasaun internal liu hosi sistema manajemen formulario distribuisaun, relatorio encontru internal, external, formulario simu no fahe informasaun Database.

Oinsa Ita Bele Kontribui

Primeiru, loke Database no asesu informasaun iha laran. Oin mai, fo BELUN informasaun, bainhira bele. Organizasaun balun fo lista ho projetu ka informasaun kontaktu fulan-fulan, no grupu seluk fo lista tinan-tinan. Ami hakarak hatene buat ne’ebe ita boot halo iha baze. Database labele sai di’ak liu informasaun ne’ebe Database rai iha laran.  Se organizasaun la fahe informasaun ho ami, labele rejista suksesu.

Se ita boot ka ita nia staf iha pregunta tekeniku, BELUN nia Manager Database, Fortunato Carmona, bele ajuda. Nia mos bele fo presentasaun kona-ba Database ba ita nia organizasaun, nomos nia bele halo relatoriu ho Access se presija (nu’udar ezemplu, lista projetu agrikultura iha Ainaro, bee moos iha Lautem, grupu feto sira iha Timor-Leste). Bele kontaktu nia iha fortunato.carmona@gmail.com ka 331-0353. 

New Directory List CSOs

            
Relatoriu Fulan Ne’en ba Atividades Database Nasional
Introdusaun
BELUN servisu hamutuk ho Centru ba Resolusaun Konflitu Internacionais (CICR) iha Universidade Columbia ho kolabora Fundasaun Alola (Rede servisu hamutuk Database)
ba Desenvolve DatabaseNasional ba Projeitu Humanitaria no Desenvolvimentu Komunidade. Database nasional  hari’i iha tinan 2002.  Database nasional nu’udar fontes informasaun kona-ba asesu informasaun atividade desenvolvimentu komunidade no asistensia humanitariu. Database nasional ho rekolha informasaun husi organizasaun ne’ebé eziste no hala’o kna’ar ba desenvolvimentu iha Timor-Leste. Liu husi informasaun database nasional atu hatene konaba mudansa ba dezenvolvimentu ne’ebe oras ne’e lao hela no atu hatene diak liu tan ba saida deit mak organizasaun sosiedade sivil implementa iha Timor-Leste.Liu husi Informasaun Database Nasional hodi kria relasaun no liña kordenasaun ne’ebe diak no forte entre rede servisu hamutukho parseirus ba projetu desenvolvimentu komunidade. Husi database bele fóapoiu mós ba instituisaun governu no organizasaun sosiedade sivil hodi kria programa ne’ebe diak tuir planu nasional, husi informasaun database mos atuantisipa duplikasaun ihaimplementasaun projetu husi saida mak programa governu no organizasaun sosiedade sivil nian halao ona, katak saida mak iha ona presiza kria rede koordenasaun no komunikasaun hodi iha kontinuasaun ba atividades hodi sai sustentavel iha futuru.
Belun koopera no servisu hamutuk ho rede database ne’ebé kompostu husi Belun, Fundasaun Alola, no FONGTIL, husi rede nia apoiu ba programa ida ne’e mak sei rezulta informasaun ho diak no kualidades bazeia ba mehi bo’ot ne’ebé database iha katak; Ema hotu bele asesu informasaun ba dezenvolvimentu nasional ho diak hodi kria liñha koordenasaun no komunikasaun diak ba dezenvolvimentu nasional.