Lista Informasaun

NHDB

NHDB
NHDB Presentation

Senin, 01 Agustus 2011

Brochure Database Nasional






Database Nacional ba Projeitu Dezenvolvimentu Komunidade

Dezenvolve hosi Universidade Columbia nia Sentru ba Resolusaun Konflitu Internasional (CICR) iha Maiu 2002, projetu Database Nasional hakarak representa relasaun dinamiku ne’ebe eziste entre komunidade no organizasaun sira iha Timor-Leste tomak. CICR servisu hamutuk ho BELUN no Fundasaun Alola iha Timor-Leste, fatin iha ne’ebe BELUN mantein Database no husi ne’ebe mak fahe regularmente ba ator lokal no internasional, governmental no non-governmental. BELUN koordena rede Database no hakarak alkanse sustenabilidade ba longu-prazo ba projetu Database liu husi hametin parseria no aumenta kapasidade no esperensia organizasaun no komunidade nian ne’ebe eziste ona iha Timor-Leste.

Database mak mosu liu husi rekonesimentu ne’ebe Timor-Leste falta fonte informasaun ida kona-ba atividade dezenvolvimentu, nomos falta ida ne’e limita potensia ba komunidade no organizasaun ne’ebe servisu hodi hata’an ba isu post-konflitu iha nasaun ne’e. Liu husi Forum Organizasaun Non-Governmental nia Registru Membru Nasional, ne’ebe mak estabelese ho tulun husi OCHA iha 1999, CICR hahu rejista atividade organizasaun non-governmental (ONG) nian, nomos atividade organizasaun baze iha komuidade (CBO), Agensia Nasaun Unidas, doador bilateral, nomos projetu ne’ebe implementa hosi institute akademiku no peskija iha distritu 13 hotu. Depois enkontru individual ho organizasaun oioin, CICR foin primera vez apresenta Database iha Julhu 2002, durante enkontru ONG Internasional (ONG-I) mensual ne’ebe fasilita hosi ONG Forum. Iha kooperasaun ho komunidade ONG no ONG-I, officina governu distrital no rede hanesan Corpos del Paz no District Liaison Officers, CICR kontinua nafatin dezenvolve no fahe Database.

Aprende hela husi BELUN nia parseiru no komunidade iha distritu 13 hotu, nivel nasional to’o nivel suku, formulariu Database simu direisaun husi nesesidade oioin no universal ba informasaun. Resultadu mak rejistu atividades dezenvolvimentu husi nivel nasional to’o nivel suku ne’ebe lo’os, kompletu no iha detalles barak. Tau matan hela ba diferensia oioin entre setor nomos projetu oioin iha setor ida-idak, Database mos dezena hodi fahe projetu tuir setor no tipu atividade. Ne’e fo kbiit ba komunidade iha suku hotu iha Timor-Leste atu asesu informasaun kona-ba projetu ne’ebe iha sira nia suku ka besik, nomos ajuda organizasaun ne’ebe halo planu ba projetu iha area ida hatene kontestu iha ne’ebe sira servisu hela.

Projetu no organizasaun ne’ebe servisu iha Timor-Leste, lokal no internasional, mak dinamiku no aspetu ida ne’e hametin nesesidade ba database ne’ebe updated ho frekuensia, nomos arkivu ba projetu ne’ebe hotu ona mak importante tebes hodi hatene istoria prosesu dezenvolvimentu depois konflitu. Ho perspektiva ida ne’e, projetu uluk, presente no futuru nian mak rejista iha Database. Informasaun kona-ba doador, tempu ba projetu, benefisiariu targetu, organizasaun ne’ebe iha parseria, no informasaun kontaktu mos inklui hodi kria fonte informasaun kona-ba atividades dezenvolvimentu non-governmental iha Timor-Leste.

Objetivu Database

BELUN hakarak aumenta database ne’ebe sei eziste liu husi harii kapasidade tekniku no kontinua halo kolaborasaun ho ONG nasional no internasional oioin, nomos CBO iha nivel baze, no liu husi atividades sira ne’e ofrese sevisu ida halibur, analiza no fahe informasaun ne’ebe util no professional. BELUN hakarak hare’e ninia Database kontribui hela ba dezenvolvimentu Timor-Leste, tuir prioridade Presidente no Governu Timor-Leste nia Plaun Dezenvolvimentu Nasional no Mapa Dalan no Programa Investimentu Setor, liu husi kolaborasaun maka’as liu entre komunidade, governu no doadores kona-ba prevensaun, hamenus no resolusaun konflitu no atividades dezenvolve komunidade. 

Liu-liu, BELUN servisu hela hodi alkansa objetivu estratejiku tiur mai:
·         Mekanismu simples ba koleksaun no verifikasaun informasaun liu husi Database ne’ebe bele fasilitya komunikasaun, koordenasaun no prosesu halo planu hamutuk entre doadores, agensia ONU, organizasaun governmental no non-governmental, no;
·         Aumenta koordenasaun entre komunidade, governu (lokal no nasional), no koordenasaun doadores ba goal hanesan halakon kiak no promove seguransa uman iha komunidade ne’ebe izoladu iha Timor-Leste.

Atividades Database ba Oin


Hodi realiza objetivu sira ne’e, BELUN buka hela halo kontribuisaun ba dezenu ba resposta di’ak ba interesa ONG no grupu komunidade nian liu husi sistema informasaun no komunikasaun metin liu. Ida ne’e presiza programa ho nivel oioin no ne’ebe mak fokus liu ba koordenasaun entre doadores, governu, ONG no agensia ONU, nomos presiza inputs espesifiku hodi hadia asesibilidade no sustentabilidade.  
 
Asesibilidade Di’ak Liu

Agora dadaun, Database mak fonte informasaun kona-ba atividade dezenvolvimentu uniku ne’ebe kompresivu, mantein bainbain, gratis, no publiku iha Timor-Leste. Database mak maneja iha Microsoft Access no fahe liu husi Microsoft Excel ne’ebe flexible no fasil liu ba user sira. Informasaun mak rejista iha lian Ingles, maske BELUN dezenvolve hela formulariu ho lian oioin ne’ebe bele ajuda prosesu halibur no rejista data iha lian haat: Portugues, Tetum, Bahasa Indonesia, no Ingles. Ida ne’e sei habele komunidade simu benefisiariu boot liu husi informasaun no mos aumenta sira nia sentidu katak Database mak komunidade nia rasik.

Mapa

Agora, Sensus Nasional mak kompletu no ida ne’e mak aumenta potenisia ba uza Database. Ho tekniku Sistema Informasaun Jeografika (GIS), agora bele uza Database hamutuk ho mapa fatin husi sensus hodi apresenta no vizualiza projetu ida-idak husi database bazeia ba kodigu suku, sub-distritu, no distritu ne’ebe kria durante Survei Suku iha 2001. Iha koordenasaun ho Departamentu Statistika Governu Timor-Leste, BELUN kria mapa ne’ebe reprezenta projetu hotu iha kada setor iha distritu ida-idak hodi fo representasaun vizual ba data. Database iha detalles no informasaun barak, no ho data bele kria mapa GIS kona-ba pergunta oioin no mapa sira bele ajuda planeamentu projetu, monitorizasaun no evaluasaun. BELUN mos hahu dezenvolve mapa GIS ne’ebe hatudu informasaun Database; mapa sira ne’e mak fahe iha Diologu Nasional (Fatin Nakloke) ba ONG no ONG-I hotu, ne’ebe halao iha Abril 2006. Akontesimentu ida ne’e, organizadu husi BELUN no FONGTIL liu husi pedidu husi Presidente, mak ezemplu di’ak tebes oinsa grupu bele uza mapa Database nu’udar dalan ida ba kolaborasaun no aprende hamutuk. Mapa Database mak fasil ba ema Timor-Leste no organizasaun iha baze atu uza, no mapa sira ne’e fo informasaun klaru ba komunidade doadors kona-ba kontestu dezenvolvimentu iha Timor-Leste.   

Apoiu ba Database

BELUN ho koopera Fundasaun Alola hametin liu tan servisu ba iha komitementu desenvolve nacional Database ba desenvolve komunidade liu hosi asina akordu hamutuk ne’ebe halao iha fulan Janeiru 2008. Akordu servisu hamutuk BELUN ho Fundasaun Alola ho asistensia hosi ONG International Trocaire hosi Nasaun Irelandia iha Timor-Leste nomos agensia nasaun unidas OCHA-UNDP. Asistensia ne’e hanesan apoio orsamentu ki’ik ba desenvolve Database ho apoio ekipamentus nomos parte desenvolve kapasidade ekipa Database entre rede servisu Database. Fundus ki’ik ne’ebe apoio ba Database hosi Trocaire ho durasaun ba tinan ida ba knar analiza dadus. No OCHA-UNDP ba knar foti no verifika dadus ho durasaun servisu fulan sia.

Progreso seluk iha knar no responsabilidade specifiko hosi BELUN, Fundasaun Alola, FONGTIL no Trocaire hodi iha kooperasaun diak ba manegemen informasaun hodi hatan ba nesesidades ajensia dezenvolvimentu.  Maneja informasaun ba Database liu hosi programa access no excel. To’o agora dadaun, BELUN mantein servisu ba distribuisaun Database ba iha nivel nacional to’o nivel base ho liu hosi Governo ho nia rede hanesan district development officer (DLOs) no administrador distrito, rede Small grant Donors Network (SGDN) nomos coordenador regional nudar rede BELUN servisu base.

Hodi maneja informasaun Database diak liu tan, BELUN liu hosi ekipa internal ba servisu Database hodi oinsa atu acelera informasaun ne’ebe iha ba komunidade no agensia seluk hodi hatene diak liu tan kontextu desenvolvimentu rai laran.  Maneja informasaun internal liu hosi sistema manajemen formulario distribuisaun, relatorio encontru internal, external, formulario simu no fahe informasaun Database.

Oinsa Ita Bele Kontribui

Primeiru, loke Database no asesu informasaun iha laran. Oin mai, fo BELUN informasaun, bainhira bele. Organizasaun balun fo lista ho projetu ka informasaun kontaktu fulan-fulan, no grupu seluk fo lista tinan-tinan. Ami hakarak hatene buat ne’ebe ita boot halo iha baze. Database labele sai di’ak liu informasaun ne’ebe Database rai iha laran.  Se organizasaun la fahe informasaun ho ami, labele rejista suksesu.

Se ita boot ka ita nia staf iha pregunta tekeniku, BELUN nia Manager Database, Fortunato Carmona, bele ajuda. Nia mos bele fo presentasaun kona-ba Database ba ita nia organizasaun, nomos nia bele halo relatoriu ho Access se presija (nu’udar ezemplu, lista projetu agrikultura iha Ainaro, bee moos iha Lautem, grupu feto sira iha Timor-Leste). Bele kontaktu nia iha fortunato.carmona@gmail.com ka 331-0353. 

Tidak ada komentar: